Četrdeset pet procenata svih odraslih ljudi pate od nekih zdravstvenih posledica stresa – 75-90% svih poseta lekaru su na neki način povezani sa stresom. Na lečenje posledica stresa u SAD-u se godišnje potroši 170 do 300 milijardi dolara, a u Engleskoj 15 milijardi funti.

Stres je nezaobilazan u radnom okruženju, naročito za one na odgovornim pozicijama. Kao dugotrajna posledica izloženosti niskom intezitetu stresa, radnici najčešće obolevaju od tzv. hroničnog stresa, koji ima dugotrajnije i štetnije efekte od stresa koji preplavi odjednom i prođe.

Dobra vest je da stres nije ono što nam se dešava, već naša reakcija na ono što nam se dešava. To znači da se stresom može upravljati.

Šta je stres?

Stres je doživljeno stanje ili osećanje kada osoba opaža da zahtevi iz spoljnog sveta prekoračuju lične ili društvene mogućnosti odgovora na njih. Opaženi pritisak nekada može izazvati pozitivan efekat, kada npr. sportista postigne pobedu zbog stresa koji ga je motivisao da nadmaši sebe, ili kada rok podstakne demotivisanog radnika da završi posao.

Ipak, stres se najčešće doživljava kao negativno stanje ili osećanje.

Stresori su događaji ili okolnosti koje osoba može opažati kao stresne.

Simptomi i posledice stresa

Osećate li da imate previše posla, a premalo vremena i koncentracije za njegovo obavljanje, te ga stalno odlažete? Da li se puno brinete, nekvalitetno spavate, često zaboravljate? Da li vas često boli glava ili se osećate kao da ćete se razboleti? Da li ste razdražljivi i nezadovoljni? Previše ste se nepotrebno založili oko nečega, pa se osećate sagorelo?

Ako se ovako može opisati vaše trenutno stanje, izloženi ste stresu i treba da ga što pre otklonite, jer je 50 – 80 odsto telesnih bolesti izazvano vašim reakcijama na stresore. Stres, između ostalog, uzrokuje šest vodećih uzroka smrti: bolesti srca i pluća, rak, nesrećne slučajeve, cirozu jetre i samoubistvo.

Postoje brojne tehnike uz pomoć kojih možete da upravljate stresom, a da stresne situacije vidite kao izazov, a ne pretnju.

ABC tehnika

Primena psihološke ABC tehnike dovodi do promene u načinu kako razumevamo događaje, usled čega možemo potpuno isključiti stres iz našeg radnog života. Skraćenica ABC znači:

Activating Event – aktivirajući događaj

Beliefs – uverenja u vezi sa aktivirajućim događajem

Consequences – ponašanje i osećanja koja prozilaze iz naših uverenja o aktivirajućem događaju

Stres ne proizilazi iz aktivirajućeg događaja, već iz značenja koji smo mu mi pridali, koje možemo da menjamo i tako proizvedemo novu posledicu.

Npr. aktivirajući događaj može biti važna prezentacija koju treba uskoro da izvedemo pred velikom publikom. Ako umesto uverenja da nismo dorasli zadatku, ubedimo sebe kako nam je neophodna temeljna priprema i vežba, proizvešćemo uspešan nastup kao posledicu.

SWOT analiza stresa

Moćna SWOT metoda ne samo da pomaže kompanijama pri analizi njihove strateške pozicije na tržištu, već vam može otkriti način kako da se izborite sa stresom.

Odgovorite iskreno na sledeća pitanja:

Strengths (snage) – u čemu sam dobar/dobra, zbog čega me ljudi poštuju, ko su moji vredni kontakti i saradnici, kada sam se i kako uspešno izborio/-la sa stresnom situacijom

Weaknesses (slabosti) – u čemu se ne snalazim, za šta nemam resurse, kada i zašto nisam uspeo/-la da se izborim sa stresom

Opportunities (šanse) – kako da najbolje iskoristim svoje snage, kako da umanjim svoje slabosti, koje mogućnosti iz realnog sveta da iskoristim kako bih umanjio/-la stres

Threaths (pretnje) – šta će mi se desiti ako ne upravljam stresom

Upravljanje vremenom

Pre nego što započnete bilo koju aktivnost, realno procenite za koliko vremena možete postići određeni cilj. Zaposleni koji je usmeren na rezultate, a ne aktivnost koju obavlja, uvek zna koliko ima sati i za koje vreme može završiti posao.

Ako obavljate više poslova istovremeno, napravite To-do liste, u okviru kojih ćete sve aktivnosti rangirati po hitnosti obavljanja i predvideti vreme rada.

Neretko se dešava da, iako ste koncetrisani, marljivi i organizovani, ne možete da obavite sve zadatke pobrojane u listi. U tom slučaju delegirajte aktivnost kolegi. Izaberite pravu osobu koja ima dovoljno vremena za rad, kojoj verujete da će obaviti odličan posao, jer je zadatak izvorno vaš, kao i odgovornost za njega. Jasno i precizno mu objasnite šta očekujete od njega i prepustite mu celokupan posao, jer će tako raditi sa većim zadovoljstvom. Prihvatite natrag samo kvalitetan rezultat, i ako ste u moći, nagradite uloženi trud.

San, hrana, tečnost, fizička aktivnost

Nedovoljno dug i nekvalitetan san, najčešću posledicu dejstva stresa, uklonite tako što ćete se nekoliko sati pre spavanja opuštati, ne radeći ništa mentalno zahtevno. Ležite uvek u isto vreme. Ne konzumirajte alkoholna pića, niti kafu uveče.

Hranite se balansirano i ručajte uvek u isto vreme. Pijte mnogo tečnosti, a malo kofeinskih napitaka. U slobodno vreme se bavite fizičkim aktivnostima, a tokom radnog dana često ustajte i protegnite se. Koristite pauzu da mislite o nečemu što nije posao.

Meditacija

Sedite u udoban položaj, zatvorite oči, zaboravite na sve negativne misli i fokusirajte se:

  •     na disanje – duboko udišite i pokušajte da dva puta duže izdišete
  •     na zvuk – slušajte muziku zvukova iz prirode i pokušajte da zamislite sebe u okruženju odakle potiče zvuk
  •     na sliku – zamislite situaciju, mesto ili društvo u kome se osećate prirodno, smireno, odmorno i srećno. Ne skrećite misli.
  •     na miris – zapalite mirišljave štapiće i duboko udišite miris koji emituju

Cilj meditacije, ali i svih tehnika upravljanja stresom, jeste da postignete tzv. flow – stanje svesti koje vam omogućava da budete maksimalno kocentrisani i posvećeni poslu koji obavljate, u kome će stres biti samo ružna uspomena.

Leave a Reply

EnglishSerbian